Arhiva - 2012

18. Prosinac

Delegacija HSK u Saboru

Dr. Kusic im Sabor 2012.jpg

Mijo Marić, predsjednik HSK i Dr. Siniša Kušić, voditelj radnih odbora za gospodarstvo i odnosa s EU pri HSKNj, sudjelovali su na radnoj sjednici Odbora za Hrvate izvan RH u Saboru na poziv Ivana Šukera, predsjednika tog Odbora.

Na radnoj sjednici raspravljalo se o nacrtu novog Zakona o prebivalištu, na kojeg su nakon prvog čitanja u Saboru upućeni razni amandmani i koji sada čeka kraj rasprave o konačnom prijedlogu zakona.

Za dijasporu taj novi Zakon je od važnosti jer ima moguće implikacije na pravo glasovanja, na stjecanje prava na državljanstvo te na najavljeni zakon na nekretnine.

Hrvati diljem svijeta šalju čestitke našim uznicima u Haag!

cestitka bozic 2012 haag.jpg

Nastavlja se globalna akcija „Jedan narod, jedno srce“

Hrvatski svjetski kongres tiskao je i pripremio i ove godine prigodne Božićne čestitke adresirane na ime hrvatskih haaških uznika. Čestitke su poslane u mnoge hrvatske katoličke misije diljem svijeta. Radi se o nastavku globalne akcije „Jedan narod, jedno srce“ i prosvjeda protiv sudskog progona tzv. Šestorke iz BiH.

Napominjemo kako se od 2004. njima sudi za obranu Domovine bez da im se, u suprotnosti sa standardima Europskog suda za ljudska prava, izrekla prvostupanjska presuda. U više navrata tužiteljstvo je odgađalo termine, što nas vodi do zaključka da tužiteljstvo, koje bi trebalo biti samo jedna stranka u postupku, nema valjanih dokaza za svoje teze.

Svatko tko želi, razglednicom će moći, uz već otiskani općeniti tekst, uputiti svoju osobnu čestitku i poruku našim uznicima u Den Haagu. Na Božićnu čestitku bit će potrebno tek nalijepiti poštansku markicu i ubaciti je u poštanski sandučić.

Možete nam preko e-maila ili naše facebook stranice uputiti osobnu poruku koju ćemo mi isprintati i dostaviti generalu Praljku i našim ostalim uznicima.

Dok slavimo Kristovo rođenje i Božić, u mislima smo i s onima koji su nam omogućili slobodnu Domovinu. Uvjereni smo da će poštanski sandučić u Den Haagu biti preplavljen čestitkama iz cijelog svijeta i sigurni smo da će naši haaški uznici pročitati svaku pojednačnu poruku.

13. Studeni

HSKNj nominirao kandidate za Savjet Vlade RH!

vlada-rh.jpg

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je poziv zajednicama Hrvata za predlaganje predstavnika za članove Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

29. Listopad

RAZGOVOR s Dariom Krstičević: Briga o dijaspori je dužnost hrvatske države

daria krsticevic.jpg

Piše: Edi Zelić (portal crodnevnik.de, CroExpress)

5. Listopad

Njemačka: 30.000 Hrvata ne napušta hrvatsko državljanstvo

30.000 Hrvata ne napušta hrvatsko državljanstvo

Vijest kako je 30.000 hrvatskih državljana u prvih devet mjeseci ove godine u Njemačkoj zatražilo ispis iz hrvatskog državljanstva nije točna. To nam je potvrdio predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Mijo Marić, čiji  kongres Ante Babić, predsjednik HDZ-ovog Saborskog odbora za iseljeništvo navodi kao izvor sada sporne informacije koju su objavili neki hrvatski mediji.

-To već u prvi trenutak zvući pomalo nevjerojatno da bi čak nekih 15 posto od naših iseljenika koliko ih živi u Njemačkoj, u samo prvih devet mjeseci ove godine zatražilo ispis iz našeg državljanstva. Zaista ne znam odakle takvi podaci gospodinu Anti Babiću, pa i činjenica da se kongres navodi kao izvor te informacije što jednostavno ne stoji.

Činjenica je da se događaju ispisi iz hrvatskog državljanstva, no to nije tako alarmantno ako se ima u vidu veliki broj mladih Hrvata koji uzimaju njemačko državljanstvo dobrim dijelom zbog svojih poslovnih ambicija, vjerujući kako s time mogu ostvariti svoja neka veća prava. Što se tiče ove brojke od 30.000 iseljenika koji napuštaju hrvatsko državljanstvo, mogli bi kazati da se ta brojka može odnositi eventualno na period od stvaranja Hrvatske, znači posljednjih dvadesetak godina.

8. Rujan

Delegaciju HSK primio ravnatelj Matice

novosti_12141_v.jpg

Novoizabrani ravnatelj HMI-a, mr. sci. Marin Knezović u četvrtak, 6. rujna primio je izaslanstvo HSK u sastavu, Mijo Marić, predsjednik, Stjepan Asić, glavni tajnik i Željka Lešić, ravnateljica Domovinskog sjedišta HSK, te novinarka časopisa Matica.

24. Srpanj

HSKNJ predstavljen u Münchenu

hsk münchen_0.JPG

MÜNCHEN – Uoči početka školskih praznika i ljetnih godišnjih odmora u Hrvatskoj katoličkoj misiji München održana je tradicionalna „ljetna proslava“. Voditelj HKM München, fra Boris Čarić, predvodio je u crkvi sv. Pavla sveto misno slavlje povodom završetka pastoralne godine, a među ostalima nastupio je zbor „Hrvatski slavuji“ pod vodstvom s. Nikoline Bilić.

5. Srpanj

HSKNj glavni pokrovitelj priredbe "Mikrofon je vaš" 2013.

MJV Banner klein Anmeldung.jpg

Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj glavni je pokrovitelj pjevačkog natjecanja „Mikrofon je vaš“ koje će se održati 27.4.2013. u Tammu pored Ludwigsburga. Organizator

4. Srpanj

Radna sjednica HSKNJ i susret s udrugama u Stuttgartu

hsk stgt (6).JPG

Predsjedništvo HSKNj-a održalo je 30. lipnja 2012. svoju redovnu radnu sjednicu u prostorijama Centra hrvatske nastave u Stuttgartu. Voditelji radnih odbora u prvom dijelu sjednice iznijeli su svoju strategiju te su govorili o aktualnostima iz sektora humanitarnog rada, gospodarstva, politike, medija i odnosa s javnošću, kulture, mladeži i športa te integracije. Bilo je, među ostalim, riječi o nastavku projekta „ICTY Injustice“, a razgovaralo se i o statusu nekoliko aktualnih projekata oko pristupa Hrvatske EU-u sredinom 2013.

24. Svibanj

U Bleiburgu položen vijenac u ime HSKNj-a

Polaganje vijenca na Bleburgu izaslanstva HSKNj-a - dr. Ivan Galešić i Petar Hinić

U povodu 67. obljetnice stradanja i hrvatskog križnog puta na komemoraciji 12. svibnja 2012. na Bleiburškom polju okupilo oko 8000 ljudi. Pozdravni govor održao je župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić te u ime supokrovitelja predsjednik vlade Zapadno hercegovačke županije Zdenko Ćosić.

„Bleiburg je simbol stradavanja i strahota, a svi koji su danas ovdje moraju biti ponosni. Ljudi su tada stradavali jer su željeli hrvatsku državu,“ rekao je Šišljagić koji je i istaknuo da je se predsjedništvo Sabora ukidanjem pokroviteljstva nad Bleiburgom ogradilo od ovog simbola stradanja vlastitog naroda. Svetu misu predvodio je šibenski biskup mons. Ante Ivas, u ime HBK i BK BiH.

15. Svibanj

Deseci tisuća Hrvata upalilo "Plamen slobode"

Plamen slobode - ICTY - Den Haag

Globalna akcija Hrvatskog svjetskog kongresa “Plamen slobode” dan uoči žalbenog vijeća Haaškog suda u postupku protiv hrvatskih generala Gotovine i Markača naišla je na izuzetno odobravanje Hrvata u iseljeništvu i Domovini. Na desetke tisuće Hrvata u Kanadi, SAD-u, Argentini, Brazilu, Južnoafričkoj Republici, Francuskoj, Italiji, Engleskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Singapuru, Australiji i mnogim drugim zemljama upalilo je „Plamen slobode“ kao znak vjere i ljubavi te podrške hrvatskim uznicima u Den Haagu.

14. Svibanj

HRT: "Plamen slobode" za Gotovinu i Markača

"Flamme der Freiheit" - ICTY - Den Haag

Uoči rasprave Žalbenog vijeća Haškoga suda u predmetu Gotovina - Markač provodi se globalna akcija Plamen slobode. Hrvati diljem svijeta i u domovini molitvom i paljenjem svijeća iskazuju potporu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču te izražavaju neslaganje s prvostupanjskom presudom Haškog suda.

10. Svibanj

Plamen slobode putuje od Buenos Airesa preko Pakoštana sve do Melbournea

Plamen slobode

“Plamen slobode” putuje svijetom i planut će 13. svibnja u gotovo svim zemljama u kojima žive Hrvati. Još jednom globalnom akcijom Hrvatski svjetski kongres želi ujediniti Hrvate u domovini i iseljeništvu te podsjetiti na čast i dignitet obrambenog Domovinskog rata i vojno-redarstvene operacije „Oluja“ koja je u Den Haagu u sklopu prvostupanjske presude protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača nepravedno nazvana “udruženim zločinačkim pothvatom”.

Plamen slobode putuje od Buenos Airesa preko Pakoštana sve do Melbournea

Plamen slobode

“Plamen slobode” putuje svijetom i planut će 13. svibnja u gotovo svim zemljama u kojima žive Hrvati. Još jednom globalnom akcijom Hrvatski svjetski kongres želi ujediniti Hrvate u domovini i iseljeništvu te podsjetiti na čast i dignitet obrambenog Domovinskog rata i vojno-redarstvene operacije „Oluja“ koja je u Den Haagu u sklopu prvostupanjske presude protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača nepravedno nazvana “udruženim zločinačkim pothvatom”.

24. Travanj

HTV Emisija "Svijet profita"od 23.04.2012.: izjava člana predsjednistva HSKNj-a, dr. Siniše Kušića

HRT1 Emisija "Svijet profita"od 23.04.2012.: izjava člana predsjednistva HSKNj-a, dr. Siniše Kušića

22. Travanj

KWKD sponzor jubilarnog koncerta „Blistava noć klasike V“ u Berlinu

Foto: www.berlinskimagazin.com

Nakon velikih uspjeha u posljednje četiri godine, održan je 22.travnja 2012. u baroknom dvorcu Schloss Charlottenburg u Berlinu jubilarni peti koncert „Blistava noć klasike V“. U organizaciji Saveza hrvatskih društava Berlin oko 250 gostiju doživjelo je prekrasnu umjetničku večer, ispunjenu vrhunskim glazbenim dostignućima. Da bi ovaj kulturni dodađaj ostao u nezaboravnom sijećanju svoj umjetnički doprinos dali su: Esther Puzak (sopran), Tanja Šimić-Queiroz (mezzosopran), Zdravka Ambrić (mezzosopran), Senka Branković (glasovir), Mario Raič (klas. gitara), Maik Tödter (bariton), crkveni zbor Hrvatske katoličke misije Berlin. Iznenađenje večeri bio je nastup tamburaškog orkestra „Tambouraschen Chor Wellebit 1902“.

Među brojnim uzvanicima našli su se veleposlanik RH Dr. Miro Kovač, bivša gradonačelnica berlinske općine Charlottenburg-Wilmersdorf Monika Thiemen, Jasminka Ajanović iz Veleposlanstva Republike BiH, član Bundestaga Josip Juratović, Jochen Götz iz njemačko-hrvatskog društva Berlin-Brandenburg, Danijel Glunčić, predsjednik Njemačko-hrvatskog društva Bonn i drugi. Dijana i Mijo Marić vodili su kroz program ovog tradicionalnog kulturnog događaja koji se održao pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH i Hrvatske katoličke misije Berlin. Sav prihod od koncerta ide u korist projekata za

mlade Hrvatske dopunske nastave i nogometnog kluba Š.D. Croatia kao i pjevačkom zboru mladeži Hrvatske katoličke misije Berlin. „Posebnom radošću ispunja me činjenica što smo danas ovako lijepo proslavili petu obljetnicu ove jedinstvene koncertne tradicije, koja ujedno predstavlja najznačajniji klasični kulturni događaj ove vrste u cjelokupnom hrvatskom iseljeništvu“, riječi su Mije Marića, jednog od pokretača i sponzora ove značajne kulturne priredbe.

 

6. Travanj

Der Mythos von der deutschen Schuld am Krieg

Bild: (c) AP (Amel Emric)

Welchen Einfluss hatte die von Bonn betriebene Anerkennungspolitik auf den Zerfall Jugoslawiens und somit auf den Bosnien-Krieg, dem folgenschwersten Krieg in Europa nach dem Ende des 2. Weltkrieges 1945?

Die Wahl des Datums war natürlich eine Steilvorlage für Verschwörungstheoretiker: Der 6. April, jener Tag, an dem die EG 1992 Bosnien-Herzegowina als unabhängigen Staat anerkannte, hatte in Südosteuropa eine gravierende historische Konnotation: Am 6. April 1941 startete Nazi-Deutschland mit seinen schweren Luftangriffen gegen Jugoslawien den Balkanfeldzug.

Viel unsensibler kann man mit historischen Daten nicht umgehen, einerseits. Andererseits wollte man in den europäischen Regierungskanzleien offenbar angesichts der sich zuspitzenden Lage „auf dem Boden“ keine Zeit verlieren. Hatte man gar die Lehren aus Kroatien gezogen und wollte mit der Anerkennung nicht noch einmal so lange warten, bis ein Land in Schutt und Asche lag? Das wäre vermutlich eine nachträgliche Beschönigung, doch mit der Anerkennung Sloweniens und Kroatiens per 15. Jänner waren die Schleusen ohnehin geöffnet, der Weg zu weiteren Anerkennungen vorgezeichnet.

Und das führt zu einem bis heute von einer merkwürdigen Koalition aus serbischen Ultranationalisten und Antiimperialisten gepflegten Mythos: Schuld am Bosnien-Krieg, dem folgenschwersten Krieg in Europa nach 1945, sei die von Deutschland vehement betriebene (und von Österreich unterstützte) Anerkennung Sloweniens und Kroatiens und im Gefolge Bosnien-Herzegowinas gewesen.

 

5. Travanj

20. Jahrestag Bosnienkrieg: Die Wahrheit muss ans Licht

Ein bosnisch-serbisches Mädchen 1997 in Prijedor.

Nichts erinnert in Omarska heute an die ermordeten Bosniaken. Rezak Hukanovic will das ändern. Nur knapp überlebte er 1992 das serbische Todeslager Omarska.


Rezak Hukanovic ist eine imposante Gestalt. Sein gefurchtes Gesicht, seine kräftige Figur und die tiefe Stimme verbreiten Autorität. Alle Blicke richten sich auf ihn, wenn er den Raum betritt. Kaum jemand käme auf die Idee, dass er einmal halbverhungert im Todeslager Omarska um sein Leben fürchten musste. Dass er zusammengeschlagen und schwer verletzt die Torturen fast nicht überlebt hätte.

„Zwanzig Jahre ist es nun schon her, als unser aller Leben aus dem Ruder lief“, erinnert er sich. Hukanovic war 1992 Radiojournalist in Prijedor, lebte glücklich mit seiner Frau und den beiden Söhnen zusammen. Doch mit einem Schlag wurde alles anders. Ende April 1992 hatten serbisches Militär und Zivilisten die Macht in Prijedor übernommen, das kaum ein Jahr zuvor demokratisch gewählte Stadtparlament aufgelöst und den Bürgermeister abgesetzt. Zunächst blieb jedoch alles ruhig. Hukanovic durfte allerdings wie alle anderen Muslime und Kroaten nicht mehr arbeiten.

Tanzverbot an Ostern: Kroatische Gemeinde immer noch verärgert

Tradition: Bereits seit Jahrzehnten begehen die kroatischen Katholiken ihre Karfreitagsprozession vom Römerberg aus. Foto: dpa

Vor einem Jahr trafen der Flashmob gegen das Tanzverbot und die kroatische Karfreitagsprozession aufeinander. Die Gläubigen fühlten sich in ihrer Religionsausübung eingeschränkt. Der Vorfall schlug Wellen. Ein Jahr später herrscht immer noch Verbitterung.

 Tomislav Cunovic ist Anwalt und als solcher hat er quasi von Berufs wegen ein positivistisches Verhältnis zu geltendem Recht. „Gesetz ist Gesetz“, ist ein Satz, den der 35-Jährige wie ein Bekenntnis vor sich her trägt. Und wo Gesetze übertreten werden, muss die Justiz einschreiten. Vor einem Jahr war es aus Cunovics Sicht so weit. Am Karfreitag 2011 trafen Tanz-Flashmobber auf dem Frankfurter Römerberg auf eine Prozession der kroatisch-katholischen Gemeinde und störten diese durch Pfiffe und Pöbeleien.

Cunovic ist selbst kroatischer Abstammung und katholisch. Er erstattete Anzeige gegen die vermeintlichen Veranstalter: Die damalige Landtagsabgeordnete der Grünen, Sarah Sorge, und die beiden Vorsitzenden der Grünen Jugend, Ouasima Chami und Benjamin Weiß. „Es gibt ein Gesetz, einen Tatbestand, der passt, und keinen Grund, das Gesetz nicht anzuwenden“, sagt Cunovic. Daran hält er auch ein Jahr nach dem Vorfall fest.

26. Ožujak

Promocija knjige „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“ u Njemačkoj

Preživio sam Vukovar i Ovčaru

U Ludwigshafenu (23.03.), Stuttgartu (24.03.) i Frankfurtu (25.03.2012.) održane su promocije knjige „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“ autora Vilima Karlovića. Radi se o potresnom svjedočanstvu o padu Vukovara, zarobljavanju, masakrima i strijeljanju na Ovčari, mučenju i zlostavljanju Hrvata od strane srbo-četničkog agresora.

Predstavljanje knjige organizirao je HSKNj u suradnji s udrugama i katoličkim župama te vrijednim pojedincima u spomenuta tri grada. „Uvijek je krunica bila uz mene i molitva mi je davala snagu. Nakon što su nas na Ovčari iskrcali iz autobusa, bilo je brzo jasno što nas čeka. Čuli smo doslovce kako u hangaru pucaju kosti ljudi koji su stigli tamo prije nas. Začula se vriska, krikovi, zapomaganje. Mnogi su do smrti pretučeni“, rekao je Karlović čije svjedočenje potkrijepljeno puštanjem audio ulomaka kojima je dodatno opisana sudbina ljudi koji su tih strašnih dana prošli isti križni put poput njega.

Unatoč potresnoj ratnoj priči, nevjerojatnoj okrutnosti i brutalnosti koju je pretrpio, Vilim Karlović danas oprašta svima koji su počinili strašna djela nad njim.